Klimatski uvjeti za uzgoj masline
Na opstojnost masline utječu geografski i klimatski čimbenici pojedinačno i zajednički. Maslina živi u umjerenom pojasu na obje polutke globusa od 30. do 45. stupnja geografske širine. U nas uspijeva do 500 m nadmorske visine, na jugu do 800 m, u Africi do 1000 m. Maslina voli blage padine i pristranke otvorene strujanju zraka. Ne voli padine i strmine okrenute jugu. Ne voli zatvorene vrtače i udoline. Položaji okrenuti sjeveru pogodniji su od onih okrenutih jugu. Na tlu je maslina manje izbirljiva nego drugo voće. Ona je bogata kultura za siromašna tla, ali što je tlo plodnije i maslina je rodnija. Ne uspijeva u teškom i nepropusnom tlu te u tlu s visokom podzemnom vodom. Sa stajališta politike tla maslina je jedina kulturna alternativa boru i makiji.
Maslina je tipični predstavnik mediteranske klime koja se po njoj zove i klima masline. Osnovne su joj značajke vruće i suho ljeto, blaga i vlažna zima. Srednja temperatura najvrućeg mjeseca je iznad 24 °C, a padaline u najsušnijem ljetnom mjesecu ispod 40 mm. Život masline odvija se u rasponu od 0 °C do 40 °C. Izvan tih vrijednosti nastaju poremećaji, šteta i smrt. Maslina u mirovanju može podnijeti do -10 °C, dok u vegetaciji studen od -3 °C uzrokuje pucanje kore i smrt mladih stabala. Visoka temperatura nije u našem maslinarstvu ostavila traga kao niske temperature: zime 1929., 1956. i 1985. godine. Maslina je osjetljiva na naglu promjenu temperature: proljetne temperaturne razlike između dana i noći i sl. Tuča, snijeg i magla izazivaju štete na stablu i plodu, no nemaju većeg značenja za naše maslinarstvo. Pasivna obrana je: ne saditi sorte za jelo na gradobitnom području.
Maslina traži vodu kao i svaka druga voćka. No život u sušnom klimatu učinio ju je tijekom tisućljeća borbe otpornijom na sušu od smokve i badema. Ta njezina otpornost stvara pogrešnu sliku da ona ne treba vodu. No bez dovoljno vode nema govora o intenzivnom uzgoju masline ni uzgoju sorti za jelo.
Blagi vjetar maslini je potreban za oplodnju, a jak vjetar vrlo je štetan. Maslina ne uspijeva na ,,vjetrometini” ili brisanom prostoru: na sjevernoj strani Paga, na dijelu podvelebitskog primorja, Vrulja i dr. U proizvodnji maslina za jelo vjetar je neprijatelj punih 180 dana = od cvatnje do berbe. U zoni posolice vjetar raznosi morsku vodu u obliku magle, što u vrijeme cvatnje također može izazvati veliku štetu.
Ondje gdje nema svjetla, nema ni masline. Za stvaranje hrane potrebna je neposredna veza sunce – list. Ta je činjenica važna u rezidbi masline, u oblikovanju i održavanju krošnje.
